26. 03. 2014.

Asertivna (nenasilna) komunikacija

Nenasilna komunikacija je ustanovljena na jeziku i komunikativnim vještinama koje, kako to u knjizi "Nenasilna komunikacija: jezik života" kaže Marshall Rosenberg, "jačaju našu sposobnost da ostanemo ljudska (saosjećajna) bića, čak i u teškim uslovima". 

U tom smislu, nenasilna komunikacija vodi ka preoblikovanju načina na koji se izražavamo i čujemo druge. Naše riječi, umjesto uobičajenih automatskih reakcija, postaju svjesni odgovori čvrsto utemeljeni u svijesti o tome šta opažamo, osjećamo i želimo. Usmjerava nas na iskreno i jasno izražavanje uz istovremeno obraćanje pažnje na drugoga s poštovanjem i empatijom.

U youtube videu psihologa Tatjane Divjak ukratko je opisan princip asertivne komunikacije, koji je posebno koristan u njegovanju i poboljšanju porodičnih odnosa, ali se može uspješno primijeniti i u bilo kojoj drugoj međuljudskoj komunikaciji.

https://www.youtube.com/watch?v=9J16PwIy6Ao




07. 03. 2014.

Isprobajte prodajni model AIDA u pisanju bilo kojeg teksta

Sposobnost da drugima „prodate“ svoje ideje odrediće uspjeh u vašem životu i karijeri koliko i bilo koji drugi faktor. 

Brian Tracy

Ovaj citat Brajana Trejsija, proslavljenog kanadskog biznis trenera i autora više bestselera u oblasti ličnog i profesionalnog razvoja, odličan je uvod u priču o poboljšanju naših vještina pisane komunikacije. Bilo da se radi o klasičnom poslovnom pismu ili poslovnom e- mail-u (više u ovom tekstu) ili o članku za web (pisala sam i o tome) nije na odmet steći što više korisnih znanja i vještina u pisanoj komunikaciji. Ovo prevashodno zbog toga što se mi svakim našim tekstom bukvalno „borimo“ za pažnju publike, koja je uglavnom zatrpana porukama.

Iako ovo nije tekst o prodaji (mada, u suštini, mi svakodnevno „nešto“ prodajemo, a da to nije klasičan proizvod, roba ili usluga) u tekstu na sajtu mindtools govori se o upotrebi prodajnog modela AIDA, i to u smislu pisanja teksta.

Svakodnevno smo bombardovani mnoštvom naslova koji su dizajnirani da okupiraju našu pažnju. U svijetu u kojem živimo dominira oglašavanje i informisanje - razni sadržaji koje nam isporučuju mediji, od novina do interneta, od plakata do radija i televizije. Svaka od tih oglasnih i informativnih poruka daje sve od sebe kako bi bila primijećena.

Ono što dobro znamo je i to da nisu samo reklamne poruke te koje moraju dati svoj maksimum u pridobijanju pažnje publike, nego je to i svaki izvještaj koji pišemo, prezentacija, web članak, poslovno pismo ili e-mail.

Budući da svijet oglašavanja postaje sve više konkurentan, tako i oglašavanje postaje sve sofisticiranije. Ipak, osnovna načela iza reklamnog materijala ostaju ista. Ovdje se misli na, prije svega, privlačenje pažnje i uvjeravanje nekoga da preduzme konkretnu akciju. Ova ideja je istinita zbog toga što se ljudska priroda ne mijenja. Osnovni zadatak pisaca reklama je da ljudima privuku pažnju na nešto, da bukvalno „ščepaju“ njihovu pažnju, da ih zainteresuju za svoj proizvod ili uslugu, a zatim da ih uvjere da poduzmu konkretne akcije, kao što je kupovina njihovog proizvod ili posjeta web stranice.

U pisanju bilo kojeg teksta možemo primijeniti poznati prodajni model AIDA.

  • Attention (pažnja)
  • Interest (interes)
  • Desire (želja)
  • Action (akcija)

Pažnja - interes - želja - akcija - to je logičan proces donošenja odluke o kupovini.

Kako koristiti AIDA model



Koristite model AIDA kada pišete tekst kojem je krajnji cilj da vaš čitalac nešto preduzme.

1. Pažnja

U našem pretrpanom medijskom svijetu morate biti brzi i direktni da zgrabite pažnju ljudi. Koristite snažne riječi ili slike koje će privući pogled čitaoca i učiniti da zastane i pročita ono što im imate za reći.

Naslov poruke ili subject e- mail-a ne smije da bude pretrpan riječima i neodređen, jer nam je cilj da primalac poruke istu pročita. Na primjer, da biste podstakli ljude da prisustvuju treningu firme o davanju povratnih informacija, e- naslov bi mogao da bude ovakav: „Koliko je efikasna Vaša poruka?“ Vjerovatnije će to više zainteresovati primaoca poruke od naslova kao što je: „Ove sedmice je seminar o povratnim informacijama“.

2. Interes

Ovo je jedna od najizazovnijih faza: Imate pažnju vaše ciljane publike, ali kako sada da zainteresujete čitaoca da svoje dragocjeno vrijeme utroši na čitanje i da vašu poruku razumije?

Sticanje interesa čitaoca je dublji proces nego privlačenje njegove pažnje. On će vam dati malo više vremena za to, ali morate ostati fokusirani na svoju poruku. To znači da mu sve relevantne informacije plasirate konkretno, kratko i jasno. najbolje je da tekst razbijete ne više manjih cjelina i da koristite podnaslove i buletirane liste.

3. Želja

Interes i želja kao koraci u procesu AIDA idu ruku pod ruku- kada ste pridobili pažnju i interes čitaoca, sada je potrebno da mu pomognete da shvati kako ono što mu nudite može da mu bude od koristi. Glavni način za to je pozivanje na svoje lične potrebe i želje.

Dakle, umjesto da jednostavno kažete „Naš seminar će vas naučiti kako da koristite povratne informacije da biste poboljšali svoje vještine“, objasnite to čitaocu tako da polazite od očigledne koristi za njega: „Uzmite ono što vam je potrebno od drugih ljudi štedeći vrijeme i frustracije, učeći kako da im date dobre povratne informacije“.

4. Akcija

Na kraju, budite vrlo jasni u tome šta želite da vaš čitalac preduzme. Npr. „Za više informacija posjetite http://prikomunikacija.blogspot.com/2014/03/isprobajte-proslavljeni-prodajni-model.html“. 

03. 03. 2014.

Šta se dogodi kada je glavni cilj medija profit?

U ovom odmjerenom govoru na TED konferenciji, britanski filmski producent i profesor Dejvid Patnam postavlja veliko pitanje o medijima: da li imaju moralnu obavezu da informišu građane, ili imaju slobodu da jure profit po svaku cijenu, kao i bilo koji drugi biznis? Njegovo rješenje za uspostavljanje balansa profita i odgovornosti je smjelo, i možda se nećete složiti. 

http://www.ted.com/talks/lang/sr/david_puttnam_what_happens_when_the_media_s_priority_is_profit.html




12. 02. 2014.

Moć prvog utiska

U članku objavljenom u Večernjim novostima nalazimo odgovor na pitanje: šta sve utiče na to kako se predstavljamo drugima? U novim kontaktima s ljudima već u prvih nekoliko sekundi gradimo sliku o njihovoj ličnosti, ponekad bez ijedne izgovorene riječi.

 http://novosti.rs/vesti/zivot_+.303.html:476464-Moc-prvog-utiska

Za prvi utisak nikad nećete dobiti drugu priliku. Brojna istraživanja pokazuju da su impresije koje izazovemo kod drugih prilikom uvodnog susreta često presudne za buduće odnose, kao i to da je dovoljno samo sedam sekundi da nekoga procenimo. Psiholozi ističu i da je za utisak koji ostavljamo na druge, osim verbalne, veoma važna i telesna komunikacija, odnosno gestikulacija, pogled, držanje... Zbog razmene emocija, koja praktično dolazi već posle kratkog razgovora, pojedini psiholozi tvrde da utisak "na prvu loptu" može ponekad da bude i pogrešan. Postavlja se pitanje da li onda možemo da dobijemo ili da nekome pružimo drugu šansu?


- U novom kontaktu, već u prvih nekoliko sekundi gradimo sliku o ličnosti te osobe, ponekad bez ijedne izgovorene reči. Reči čak često i nisu toliko presudne koliko naš celokupan nastup koji uključuje i neverbalnu komunikaciju. Dakle, naši gestovi, ton glasa, samopredstavljanje ili telesni stav glasnije „govore“ od naših reči. Sve ono što smo na emotivnom planu to se i odražava na našem telu, hteli mi da se to vidi ili ne. "Toliko mi u ušima zvoni ono što jesi da ne čujem šta govoriš", rekao je Emerson naglasivši značaj neverbalne komunikacije u ostvarivanju slike o drugome. Neverbalna komunikacija uvek „govori“. Pitanje je samo da li tu poruku umemo da vidimo i protumačimo - kaže za „Život plus” Ivana Paunović, psihoterapeut.

Zašto je neverbalna komukacija toliko bitna?

- Zato što se pokazala kao jasniji indikator nečije ličnosti. Na ponašanje, pored svesnog, veliki uticaj imaju i mehanizmi nesvesnog. Verbalna komunikacija je, međutim, više pod kontrolom svesti, njome možemo lakše da manipulišemo. „Jezik tela“ je više pod kontrolom nesvesnog dela ličnosti i sa njim često ne možemo da upravljamo. Čovek često ne shvata da, čak i ako odabere da nekog ignoriše, i tada komunicira.
Šta najviše određuje utisak koji stičemo o nekome?
- Brojni faktori verbalne i neverbalne komunikacije. Ukoliko upoznamo nekog ko je nasmejan, pričljiv, koji sa nama uspostavlja kontakt očima i klima glavom, verovatno će na nas ostaviti pozitivan utisak otvorene i vedre osobe. Ako je pak telesno ukočen, čvrsto prekrštenih ruku, sa pogledom u stranu i tihog glasa, možemo pomisliti da ima odbrambeni stav i da ne voli da komunicira sa drugima, da je generalno introvertan. Možda budemo na osnovu tog prvog utiska u pravu, međutim, ukoliko pogrešno protumačimo ono što smo primetili, napravićemo grešku. Jedan gest, na primer, način nečijeg rukovanja pri upoznavanju, može imati puno različitih značenja. Kada govorimo o prvom utisku, često se može čuti da je nešto „izvučeno iz konteksta“. Pa i kad pogledamo neki upadljiv naslov filma ili knjige, a kasnije uvidimo da je sadržaj manje senzacionalan u odnosu na naslov, isto tako možemo reći da je nešto ponovo „izvučeno iz konteksta“. Dakle, zaključivanje o nečijoj ličnosti na osnovu gestova koje nismo uvrstili u kontekst situacije čini naš prvi utisak manje u skladu sa tim kakva je ta osoba.
Koliko je izgled bitan prilikom prvog kontakta?
- Kako smo i u kojoj situaciji obučeni ili kako su žene našminkane, sve to oslikava našu ličnost. Kompletan izgled je prvi vizuelni kontakt sa drugom osobom i putem njega šaljemo određene poruke. Drugo je pitanje kako će one biti protumačene i to ne zavisi samo od nas već i od druge strane i njenih prethodnih iskustava.

I način rukovanja je veoma važan?
- Rukovanje odaje utisak o nekoj osobi i njenom stavu. U nekim prilikama ste možda osetili na krajurukovanja kao da vam je ruka odgurnuta što utiče na stvaranje slike odbijanja i neprihvatanja. 
S druge strane, ako vas neko privlači sebi tokom rukovanja, to može da ukazuje na potrebu te osobe za kontrolom. Položaj dlana za vreme rukovanja takođe šalje poruku. Osećaj nadmoći se kroz rukovanje ogleda u dlanu koji je pružen ka dole, dok poniznost odaju dlanovi okrenuti ka gore sa rukom koja se brzo pruža prva. Muškarci su skloni da se sa drugim muškarcima rukuju izrazitim, gotovo bolnim stiskom, pokazujući tako da su snažni i fizički dominantni. Takozvano mlako rukovanje muškaraca može da bude protumačeno kao da ne želi da komunicira ili je neiskren u odnosu. Kao isuviše ličan ili napadan, doživljava se i stisak ruke prilikom kog vam se uvrće ruka tako da bude gornja. I za kraj, tu je onaj hladan stisak, sa pola dlana, kao znak potpune nezainteresovanosti.


Da li je prvi utisak uvek i presudan?
- Zamislite da odlazite na rukometnu utakmicu, dok pored vas sedi vama neprijatan i glasan čovek koji vas nesmotreno polije pićem i ismeva vaš voljeni klub. Danima kasnije, vraćate se iz prodavnice kada vam ispada kesa sa svim namirnicama. Prilazi vam čovek i nudi pomoć, isti onaj koga se sećate sa utakmice. Da li menjate mišljenje o njemu na osnovu novog, drugog utiska ili se vodite prvim i odbijate njegovu pomoć? Brzo formiramo utisak o drugima na osnovu njihovog ponašanja. Iz jednog ponašanja izvodimo crte karaktera te osobe, u ovom primeru smotanost i korišćenje lošeg rečnika. Koristimo naše utiske kao vodiče kako bismo predvideli ponašanje ljudi u budućnosti. Ako zaključimo da je na osnovu onoga što smo videli i čuli, u ovom primeru na utakmici, neko „bahat i glup“ mislimo da isto možemo od njega očekivati i u budućnosti. Upravo iz tog razloga ćemo češće izabrati da tu istu osobu ignorišemo kada je vidimo naredni put.
Znači, retko kada postoji druga prilika?
- Istraživanja pokazuju da prvi loš utisak ima veliki uticaj i da otežava usvajanje novih pozitivnih utisaka o nekome, jer nam loša ponašanja više otkrivaju o karakteru neke osobe od ljubaznih, pozitivnih gestova. Ovom logikom loše je uvek snažnije od dobrog. Međutim, nije uvek tako. Kada smo otvoreni za nove informacije o nečijim sposobnostima priča se okreće. Tada ćemo proceniti da li je pozitivno ili negativno ponašanje više tipično za određenu osobu. Naravno, na sliku koju gradimo o nekome utiču i prethodna iskustva i to kako ih tumačimo. 
Šta je najvažnije za prve impresije u ljubavi?
- Neretko se događa da naš ukupan utisak o nekoj osobi može biti zasnovan samo na jednom podatku o njoj. Šta ćemo izdvojiti zavisi i od toga koje informacije koliko vrednujemo, kako neko izgleda, kako je obučen, kako razgovara sa nama... Ukoliko je neko nasmejan i ostavlja utisak simpatične osobe, možemo proceniti da su i njegove druge osobine pozitivne.
U skorije vreme sproveden je interesantan eksperiment kako bi se ova tvrdnja proverila. Momak je napravio dva video-snimka i postavio ih na sajt za upoznavanje. U prvom je čitao pripremljeni tekst veselim tonom, a u drugom je promenio stil tako da zvuči melanholično. Devojke koje su gledale “veseli” video smatrale su mladića na snimku atraktivnijim u odnosu na one koje su gledale “tužni video”, iako je tekst bio potpuno identičan. Na ovaj način demostriran je značaj i paraverbalne komunikacije u proceni nečije atraktivnosti, odnosno u komunikaciji generalno, ali i uticaj tona glasa na celokupnu impresiju o nekome.
Istraživanja su pokazala i da se loš prvi utisak u ljubavi teško može ispraviti...
- Verovatno ste imali iskustvo da vam se neka osoba dopala već u prvih nekoliko minuta kontakta, da ste osetili „leptiriće u stomaku„ ili snažnu odbojnost i suzdržanost koju niste mogli racionalno da objasnite. U svakom slučaju prvi susreti su često događaji nabijeni emocijama i značenjima koji postavljaju temelje budućeg odnosa. Naučnici su ustanovili da naš mozak brzinski skenira nepoznatu osobu sa kojom dođemo u kontakt, slažući kolaž od svih signala koje odašilje prema nama. Tokom susreta o osobi gradimo utisak koji je kao digitalna fotografija, odmah je razvijena, nikad sasvim ne izbledi i beleži mnogo tačnih podataka - poručuje naša sagovornica.
Poslovna komunikacija
- Neverbalnom komunikacijom izražavamo poverenje, nervozu, ljutnju, prijateljstvo, simpatiju i antipatiju kao i druga osećanja i stavove. Ona ima veliki uticaj tokom intervjua za posao dajući poseban ton procesu selekcije - objašnjava Ivana Paunović. - Kako pokazuju istraživanja, voditelji intervjua višim ocenama rangiraju kandidate koji su pokazali doziranu i tačnu upotrebu neverbalnih znakova kao što su kontakt očima, otvoren stav tela, osmeh, usmerenost prema voditelju, lagano klimanje glavom... Pozitivnim bodovima doprinosi optimizam, otvorenost, iskrenost u komunikaciji, strukturiranost i organizovanost. Uticaj ima i paraverbalna komunikacija. Obraćanje pažnje na stav, kontakt očima, rukovanje i druge elemente može značajno doprineti uspehu u procesu selekcije.
Izraz lica
Poznato je da muškarci u prvom konatku uglavnom obraćaju pažnju na izgled, a žene na gestikulaciju. Ko onda bolje procenjuje?
- Izrazom lica se postiže bolje razumevanje poruke koja se prenosi. Posmatrač traži emocije na različitim delovima lica - strah i tuga se najčešće traže u očima, sreća na obrazima, iznenađenje na čelu i usnama. Ovi spontani, autentični izrazi emocija, vidno se razlikuju od onih koji se proizvode svesno, bez osećanja emocije koja se prikazuje.

26. 11. 2013.

Koliko ste dobri u komunikaciji?

Uradite jednostavan test i provjerite kakve su vaše komunikacione vještine

Komuniciramo na razne načine, razgovaramo licem u lice, telefoniramo, šaljemo SMS poruke, skajpamo, četamo, razmjenjujemo mejlove... U ovom kontekstu, treba imati na umu da je, i u poslovnom svijetu, veoma važna kvalitetna komunikacija s poslovnim partnerima, predstavnicima raznih institucija, dobavljačima, klijentima...

Komunikacija je proces koji uključuje najmanje dvije osobe - pošiljaoca i primaoca poruke. Da bi komunikacija bila uspješna primalac mora shvatiti poruku na način na koji je to bila namjera pošiljaoca.

Sve ovo izgleda prilično jednostavno. Mada u praksi to baš i nije tako. Vjerovatno ste i sami bili u situaciji kada vaša poruka nije bila shvaćena na pravi način. Nerazumijevanje i zbunjenost se često pojavljuju u komunikaciji, a ponekad mogu izazvati velike probleme.

Ako želite biti izvrstan komunikator, morate biti efikasni na svim tačkama u procesu komunikacije. Osim toga, morate biti i veoma fleksibilni pri korištenju različitih kanala komunikacije.

Kada je vaša komunikacija dobra i postaje sve bolja i vaša karijera je u usponu. U poslovnom svijetu je previše dokaza da loši komunikatori teško napreduju, a da oni koji u tome uspiju karijeru razvijaju samo do određene tačke.

Dobra vijest je da se, kao i bilo koja druga vještina, i komunikacija uči. Kako biste znali gdje se sada nalazite na skali „izvrstan- dobar- loš komunikator“ uradite mali test. Uz rezultate testa dobićete i precizne preporuke kako i na koji način možete poboljšati svoju komunikaciju.


04. 11. 2013.

Kako napisati kvalitetan poslovni e-mail


E-mailove svi pišemo i to je tako lako i jednostavno. Ipak, u poslovnoj komunikaciji treba da posvetimo posebnu pažnju pisanju poslovnih e-mailova, dopisa i izvještaja i to u smislu forme, sadržaja i stila.
Struktura poslovnog e-maila je vrlo slična kao i kod klasičnog poslovnog pisma.



STRUKTURA poslovnog e-maila:
  • naslov (subject)
  • početak ili otvaranje maila
  • uvođenje u poruku
  • poruka
  • završni dio ili zaključak
  • pozdrav
  • e-potpis
  • prilozi (attachment)

Polje u koje upisujete predmet poruke (subject) predstavlja naslov vaše poruke. To je ono što treba da privuče i zainteresuje primaoca poruke. Predmet poruke treba da ispunjava 4 uslova:

NASLOV (subject) treba:
  • da sadrži ključnu poruku 
  • da obuhvata željenu akciju ili odgovor 
  • da bude konkretan, ali ne i predugačak 
  • da omogući primaocu da lako pronađe vašu poruku nakon što je arhivira 

Kao i klasično poslovno pismo i e-mail bi trebao da poštuje vrijeme čitaoca, pa nije poželjno pisati dugačke elektronske poruke, naročito u jednom velikom bloku teksta. 

Treba usvojiti pravilo da e-mail poruka bude kratka. Ako već imate potrebu za slanjem dužeg dopisa, pošaljite ga kao attachment. U tom slučaju, u kraćoj e-mail poruci saopštite primaocu šta je u prilogu i šta treba da uradi s tim.

Važno pravilo u komuniciranju elektronskom poštom je taj da je jedna poruka: jedna ideja ili jedno pitanje, jedan prijedlog, jedna novost i sl. Na taj način primalac može lakše da shvati suštinu poruke i da u skladu s tim odgovori.

Na samom početku svoj e-mail otvorite nekim uobičajenim ljubaznim pozdravom.
Uobičajeni pozdravi počinju sa poštovani, cijenjeni, uvaženi pa prezime onoga kome se obraćate, npr. poštovani gospodine Markoviću, uvaženi kolega Ivanoviću i sl. 
Poslovni e-mail nikada ne bi trebao da počne sa frazama kao što su „Dobar dan“, ili „Pozdravljam“ niti bi trebao da počne samom rečenicom osnovnog teksta, bez oslovljavanja.

Uvod mora biti sastavljen tako da osnovni sadržaj e-maila dovede u relaciju s osnovnom namjerom poruke. Možete se takođe pozvati i na neki prethodni razgovor ili dopis koji je u vezi sa e-mailom koji sada pišete.

Najvažniji dio teksta je sama poruka, suština informacije koju želite prenijeti. Ovaj dio mora uvijek biti izražen jasnom i nedvosmislenom formulacijom.

Zaključak dolazi nakon centralnog dijela e-maila i njegov je cilj da naglasi suštinu samog sadržaja i zaokruži cjelinu.

Na kraju e-maila dolazi ljubazan pozdrav: s poštovanjem, srdačan pozdrav i sl. Potpišite se imenom, prezimenom i kontaktnim podacima. 

Ukoliko šaljete i neke priloge uz poruku, odnosno fajlove u attachmentu, i to navedite u poruci. Prilog koji šaljete imenujte opisno kako bi primalac kasnije najlakše našao dokument ukoliko mu ponovo bude potreban.

SAVJETI za pisanje poslovnog e-maila:
  • počnite ličnim obraćanjem
  • u prvoj rečenici, privucite pažnju čitaoca svojom ključnom porukom
  • rečenice treba da sadrže do 20 riječi
  • ograničite pasuse na pet do šest redova
  • koristite aktiv umjesto pasiva glagola
  • uspostavite pozitivan ton: recite npr. „vaša investicija“ umjesto „naknade“ ili „troškovi“
  • oblikujte tekst vašeg e-maila tako da ostavite vizuelni utisak na čitaoca
  • pri kraju e-maila, rezimirajte svoje glavne stavove ili predložite naredne korake za primaoca poruke
  • ako šaljete neke priloge i dodatke uz e-mail, nemojte ih pominjati u uvodnoj rečenici, nego kasnije u tekstu
  • izbjegavajte suviše formalan stil





04. 10. 2013.

PISANJE ZA WEB - 10 savjeta kako napisati dobar tekst

Pisanje za web podrazumijeva predznanje o nekoliko bitnih osobina online čitalaca. Istraživanja su pokazala da je online čitanje sporije od čitanja štampanih materijala, da je čitalac manje koncentrisan na sadržaj (neudoban položaj tijela ispred monitora) i da ima manje vremena za online čitanje. Važno je i otkriće da čitalac online sadržaje ne čita, u pravom smislu te riječi, nego ih skenira (sagledava cjelinu i pažnju fokusira na trenutni predmet interesovanja i ključne riječi). Neki istraživači tvrde da čitalac pročita (skenira) tek svaku treću riječ i to pod uslovom da ga sadržaj teksta zanima!
Stoga mi se učinio interesantnim članak Jennifer Kyrnin koji donosi deset praktičnih savjeta o pisanju za web. Link za originalni tekst je http://webdesign.about.com/od/writing/a/aa031405.htm

SADRŽAJ



Napišite relevantan sadržaj
Vama možda može biti interesantno da pišete o bratovom psu, ali ako se takav sadržaj ne odnosi na vaše stranice ili na temu stranice, ostavite se toga! Web čitaoci žele informacije, a najmanje ih zanima šta vi govovite o psu, jer njih stvarno nije briga, čak i ako je to dobra metafora za ono što pokušavate reći.

Zaključak stavite na početak
Razmislite o obrnutoj piramidi kada pišete. Osnovnu ideju ili zaključak napišite u prvom paragrafu, a zatim se posvetite razradi u nastavku teksta.

Pišite samo jednu ideju po paragrafu
Web stranice moraju biti jasne i sažete. Ljudi ne čitaju web stranice, oni ih skeniraju. Zato pišite kratke, sadržajne odlomke jer je to bolje nego duge i opširne.

Koristite aktiv glagola
Recite svojim čitaocima šta radite. Izbjegavajte pasiv glagola. Neka tok vašeg izlaganja bude živ.

FORMAT

Koristite buletirane liste umjesto odlomaka
Liste su lakše za skeniranje od odlomaka, pogotovo ako su kratke.

Ograničite stavke listi na sedam riječi
Istraživanja su pokazala da ljudi mogu upamtiti 7-10 stvari u isto vrijeme. Kratke liste pomažu čitaocima da ih se sjete.

Pišite kratke rečenice
Rečenice trebaju biti što sažetije. Koristite samo riječi koje su vam potrebne da biste dali osnovne informacije.

Pišite podnaslove
Podnaslove u tekstu je lakše skenirati. Vaši čitaoci će preći na dio teksta koji je najkorisniji za njih, a unutrašnji signali olakšaće im da to učine.

Provjerite svoje linkove
Linkovi su još jedan način da web čitaoci skeniraju stranice. Oni se ističu iz normalnog teksta, te osiguravaju više informacija o tome šta je tema stranice.

UVIJEK, UVIJEK, UVIJEK



Korigujte svoj tekst
Gramatičke i pravopisne greške će ljude poslati daleko od vaše web stranice. Provjerite jeste li korigovali kompletan tekst prije nego što ga objavite na webu.