03. 03. 2014.

Šta se dogodi kada je glavni cilj medija profit?

U ovom odmjerenom govoru na TED konferenciji, britanski filmski producent i profesor Dejvid Patnam postavlja veliko pitanje o medijima: da li imaju moralnu obavezu da informišu građane, ili imaju slobodu da jure profit po svaku cijenu, kao i bilo koji drugi biznis? Njegovo rješenje za uspostavljanje balansa profita i odgovornosti je smjelo, i možda se nećete složiti. 

http://www.ted.com/talks/lang/sr/david_puttnam_what_happens_when_the_media_s_priority_is_profit.html




12. 02. 2014.

Moć prvog utiska

U članku objavljenom u Večernjim novostima nalazimo odgovor na pitanje: šta sve utiče na to kako se predstavljamo drugima? U novim kontaktima s ljudima već u prvih nekoliko sekundi gradimo sliku o njihovoj ličnosti, ponekad bez ijedne izgovorene riječi.

 http://novosti.rs/vesti/zivot_+.303.html:476464-Moc-prvog-utiska

Za prvi utisak nikad nećete dobiti drugu priliku. Brojna istraživanja pokazuju da su impresije koje izazovemo kod drugih prilikom uvodnog susreta često presudne za buduće odnose, kao i to da je dovoljno samo sedam sekundi da nekoga procenimo. Psiholozi ističu i da je za utisak koji ostavljamo na druge, osim verbalne, veoma važna i telesna komunikacija, odnosno gestikulacija, pogled, držanje... Zbog razmene emocija, koja praktično dolazi već posle kratkog razgovora, pojedini psiholozi tvrde da utisak "na prvu loptu" može ponekad da bude i pogrešan. Postavlja se pitanje da li onda možemo da dobijemo ili da nekome pružimo drugu šansu?


- U novom kontaktu, već u prvih nekoliko sekundi gradimo sliku o ličnosti te osobe, ponekad bez ijedne izgovorene reči. Reči čak često i nisu toliko presudne koliko naš celokupan nastup koji uključuje i neverbalnu komunikaciju. Dakle, naši gestovi, ton glasa, samopredstavljanje ili telesni stav glasnije „govore“ od naših reči. Sve ono što smo na emotivnom planu to se i odražava na našem telu, hteli mi da se to vidi ili ne. "Toliko mi u ušima zvoni ono što jesi da ne čujem šta govoriš", rekao je Emerson naglasivši značaj neverbalne komunikacije u ostvarivanju slike o drugome. Neverbalna komunikacija uvek „govori“. Pitanje je samo da li tu poruku umemo da vidimo i protumačimo - kaže za „Život plus” Ivana Paunović, psihoterapeut.

Zašto je neverbalna komukacija toliko bitna?

- Zato što se pokazala kao jasniji indikator nečije ličnosti. Na ponašanje, pored svesnog, veliki uticaj imaju i mehanizmi nesvesnog. Verbalna komunikacija je, međutim, više pod kontrolom svesti, njome možemo lakše da manipulišemo. „Jezik tela“ je više pod kontrolom nesvesnog dela ličnosti i sa njim često ne možemo da upravljamo. Čovek često ne shvata da, čak i ako odabere da nekog ignoriše, i tada komunicira.
Šta najviše određuje utisak koji stičemo o nekome?
- Brojni faktori verbalne i neverbalne komunikacije. Ukoliko upoznamo nekog ko je nasmejan, pričljiv, koji sa nama uspostavlja kontakt očima i klima glavom, verovatno će na nas ostaviti pozitivan utisak otvorene i vedre osobe. Ako je pak telesno ukočen, čvrsto prekrštenih ruku, sa pogledom u stranu i tihog glasa, možemo pomisliti da ima odbrambeni stav i da ne voli da komunicira sa drugima, da je generalno introvertan. Možda budemo na osnovu tog prvog utiska u pravu, međutim, ukoliko pogrešno protumačimo ono što smo primetili, napravićemo grešku. Jedan gest, na primer, način nečijeg rukovanja pri upoznavanju, može imati puno različitih značenja. Kada govorimo o prvom utisku, često se može čuti da je nešto „izvučeno iz konteksta“. Pa i kad pogledamo neki upadljiv naslov filma ili knjige, a kasnije uvidimo da je sadržaj manje senzacionalan u odnosu na naslov, isto tako možemo reći da je nešto ponovo „izvučeno iz konteksta“. Dakle, zaključivanje o nečijoj ličnosti na osnovu gestova koje nismo uvrstili u kontekst situacije čini naš prvi utisak manje u skladu sa tim kakva je ta osoba.
Koliko je izgled bitan prilikom prvog kontakta?
- Kako smo i u kojoj situaciji obučeni ili kako su žene našminkane, sve to oslikava našu ličnost. Kompletan izgled je prvi vizuelni kontakt sa drugom osobom i putem njega šaljemo određene poruke. Drugo je pitanje kako će one biti protumačene i to ne zavisi samo od nas već i od druge strane i njenih prethodnih iskustava.

I način rukovanja je veoma važan?
- Rukovanje odaje utisak o nekoj osobi i njenom stavu. U nekim prilikama ste možda osetili na krajurukovanja kao da vam je ruka odgurnuta što utiče na stvaranje slike odbijanja i neprihvatanja. 
S druge strane, ako vas neko privlači sebi tokom rukovanja, to može da ukazuje na potrebu te osobe za kontrolom. Položaj dlana za vreme rukovanja takođe šalje poruku. Osećaj nadmoći se kroz rukovanje ogleda u dlanu koji je pružen ka dole, dok poniznost odaju dlanovi okrenuti ka gore sa rukom koja se brzo pruža prva. Muškarci su skloni da se sa drugim muškarcima rukuju izrazitim, gotovo bolnim stiskom, pokazujući tako da su snažni i fizički dominantni. Takozvano mlako rukovanje muškaraca može da bude protumačeno kao da ne želi da komunicira ili je neiskren u odnosu. Kao isuviše ličan ili napadan, doživljava se i stisak ruke prilikom kog vam se uvrće ruka tako da bude gornja. I za kraj, tu je onaj hladan stisak, sa pola dlana, kao znak potpune nezainteresovanosti.


Da li je prvi utisak uvek i presudan?
- Zamislite da odlazite na rukometnu utakmicu, dok pored vas sedi vama neprijatan i glasan čovek koji vas nesmotreno polije pićem i ismeva vaš voljeni klub. Danima kasnije, vraćate se iz prodavnice kada vam ispada kesa sa svim namirnicama. Prilazi vam čovek i nudi pomoć, isti onaj koga se sećate sa utakmice. Da li menjate mišljenje o njemu na osnovu novog, drugog utiska ili se vodite prvim i odbijate njegovu pomoć? Brzo formiramo utisak o drugima na osnovu njihovog ponašanja. Iz jednog ponašanja izvodimo crte karaktera te osobe, u ovom primeru smotanost i korišćenje lošeg rečnika. Koristimo naše utiske kao vodiče kako bismo predvideli ponašanje ljudi u budućnosti. Ako zaključimo da je na osnovu onoga što smo videli i čuli, u ovom primeru na utakmici, neko „bahat i glup“ mislimo da isto možemo od njega očekivati i u budućnosti. Upravo iz tog razloga ćemo češće izabrati da tu istu osobu ignorišemo kada je vidimo naredni put.
Znači, retko kada postoji druga prilika?
- Istraživanja pokazuju da prvi loš utisak ima veliki uticaj i da otežava usvajanje novih pozitivnih utisaka o nekome, jer nam loša ponašanja više otkrivaju o karakteru neke osobe od ljubaznih, pozitivnih gestova. Ovom logikom loše je uvek snažnije od dobrog. Međutim, nije uvek tako. Kada smo otvoreni za nove informacije o nečijim sposobnostima priča se okreće. Tada ćemo proceniti da li je pozitivno ili negativno ponašanje više tipično za određenu osobu. Naravno, na sliku koju gradimo o nekome utiču i prethodna iskustva i to kako ih tumačimo. 
Šta je najvažnije za prve impresije u ljubavi?
- Neretko se događa da naš ukupan utisak o nekoj osobi može biti zasnovan samo na jednom podatku o njoj. Šta ćemo izdvojiti zavisi i od toga koje informacije koliko vrednujemo, kako neko izgleda, kako je obučen, kako razgovara sa nama... Ukoliko je neko nasmejan i ostavlja utisak simpatične osobe, možemo proceniti da su i njegove druge osobine pozitivne.
U skorije vreme sproveden je interesantan eksperiment kako bi se ova tvrdnja proverila. Momak je napravio dva video-snimka i postavio ih na sajt za upoznavanje. U prvom je čitao pripremljeni tekst veselim tonom, a u drugom je promenio stil tako da zvuči melanholično. Devojke koje su gledale “veseli” video smatrale su mladića na snimku atraktivnijim u odnosu na one koje su gledale “tužni video”, iako je tekst bio potpuno identičan. Na ovaj način demostriran je značaj i paraverbalne komunikacije u proceni nečije atraktivnosti, odnosno u komunikaciji generalno, ali i uticaj tona glasa na celokupnu impresiju o nekome.
Istraživanja su pokazala i da se loš prvi utisak u ljubavi teško može ispraviti...
- Verovatno ste imali iskustvo da vam se neka osoba dopala već u prvih nekoliko minuta kontakta, da ste osetili „leptiriće u stomaku„ ili snažnu odbojnost i suzdržanost koju niste mogli racionalno da objasnite. U svakom slučaju prvi susreti su često događaji nabijeni emocijama i značenjima koji postavljaju temelje budućeg odnosa. Naučnici su ustanovili da naš mozak brzinski skenira nepoznatu osobu sa kojom dođemo u kontakt, slažući kolaž od svih signala koje odašilje prema nama. Tokom susreta o osobi gradimo utisak koji je kao digitalna fotografija, odmah je razvijena, nikad sasvim ne izbledi i beleži mnogo tačnih podataka - poručuje naša sagovornica.
Poslovna komunikacija
- Neverbalnom komunikacijom izražavamo poverenje, nervozu, ljutnju, prijateljstvo, simpatiju i antipatiju kao i druga osećanja i stavove. Ona ima veliki uticaj tokom intervjua za posao dajući poseban ton procesu selekcije - objašnjava Ivana Paunović. - Kako pokazuju istraživanja, voditelji intervjua višim ocenama rangiraju kandidate koji su pokazali doziranu i tačnu upotrebu neverbalnih znakova kao što su kontakt očima, otvoren stav tela, osmeh, usmerenost prema voditelju, lagano klimanje glavom... Pozitivnim bodovima doprinosi optimizam, otvorenost, iskrenost u komunikaciji, strukturiranost i organizovanost. Uticaj ima i paraverbalna komunikacija. Obraćanje pažnje na stav, kontakt očima, rukovanje i druge elemente može značajno doprineti uspehu u procesu selekcije.
Izraz lica
Poznato je da muškarci u prvom konatku uglavnom obraćaju pažnju na izgled, a žene na gestikulaciju. Ko onda bolje procenjuje?
- Izrazom lica se postiže bolje razumevanje poruke koja se prenosi. Posmatrač traži emocije na različitim delovima lica - strah i tuga se najčešće traže u očima, sreća na obrazima, iznenađenje na čelu i usnama. Ovi spontani, autentični izrazi emocija, vidno se razlikuju od onih koji se proizvode svesno, bez osećanja emocije koja se prikazuje.

26. 11. 2013.

Koliko ste dobri u komunikaciji?

Uradite jednostavan test i provjerite kakve su vaše komunikacione vještine

Komuniciramo na razne načine, razgovaramo licem u lice, telefoniramo, šaljemo SMS poruke, skajpamo, četamo, razmjenjujemo mejlove... U ovom kontekstu, treba imati na umu da je, i u poslovnom svijetu, veoma važna kvalitetna komunikacija s poslovnim partnerima, predstavnicima raznih institucija, dobavljačima, klijentima...

Komunikacija je proces koji uključuje najmanje dvije osobe - pošiljaoca i primaoca poruke. Da bi komunikacija bila uspješna primalac mora shvatiti poruku na način na koji je to bila namjera pošiljaoca.

Sve ovo izgleda prilično jednostavno. Mada u praksi to baš i nije tako. Vjerovatno ste i sami bili u situaciji kada vaša poruka nije bila shvaćena na pravi način. Nerazumijevanje i zbunjenost se često pojavljuju u komunikaciji, a ponekad mogu izazvati velike probleme.

Ako želite biti izvrstan komunikator, morate biti efikasni na svim tačkama u procesu komunikacije. Osim toga, morate biti i veoma fleksibilni pri korištenju različitih kanala komunikacije.

Kada je vaša komunikacija dobra i postaje sve bolja i vaša karijera je u usponu. U poslovnom svijetu je previše dokaza da loši komunikatori teško napreduju, a da oni koji u tome uspiju karijeru razvijaju samo do određene tačke.

Dobra vijest je da se, kao i bilo koja druga vještina, i komunikacija uči. Kako biste znali gdje se sada nalazite na skali „izvrstan- dobar- loš komunikator“ uradite mali test. Uz rezultate testa dobićete i precizne preporuke kako i na koji način možete poboljšati svoju komunikaciju.


04. 11. 2013.

Kako napisati kvalitetan poslovni e-mail


E-mailove svi pišemo i to je tako lako i jednostavno. Ipak, u poslovnoj komunikaciji treba da posvetimo posebnu pažnju pisanju poslovnih e-mailova, dopisa i izvještaja i to u smislu forme, sadržaja i stila.
Struktura poslovnog e-maila je vrlo slična kao i kod klasičnog poslovnog pisma.



STRUKTURA poslovnog e-maila:
  • naslov (subject)
  • početak ili otvaranje maila
  • uvođenje u poruku
  • poruka
  • završni dio ili zaključak
  • pozdrav
  • e-potpis
  • prilozi (attachment)

Polje u koje upisujete predmet poruke (subject) predstavlja naslov vaše poruke. To je ono što treba da privuče i zainteresuje primaoca poruke. Predmet poruke treba da ispunjava 4 uslova:

NASLOV (subject) treba:
  • da sadrži ključnu poruku 
  • da obuhvata željenu akciju ili odgovor 
  • da bude konkretan, ali ne i predugačak 
  • da omogući primaocu da lako pronađe vašu poruku nakon što je arhivira 

Kao i klasično poslovno pismo i e-mail bi trebao da poštuje vrijeme čitaoca, pa nije poželjno pisati dugačke elektronske poruke, naročito u jednom velikom bloku teksta. 

Treba usvojiti pravilo da e-mail poruka bude kratka. Ako već imate potrebu za slanjem dužeg dopisa, pošaljite ga kao attachment. U tom slučaju, u kraćoj e-mail poruci saopštite primaocu šta je u prilogu i šta treba da uradi s tim.

Važno pravilo u komuniciranju elektronskom poštom je taj da je jedna poruka: jedna ideja ili jedno pitanje, jedan prijedlog, jedna novost i sl. Na taj način primalac može lakše da shvati suštinu poruke i da u skladu s tim odgovori.

Na samom početku svoj e-mail otvorite nekim uobičajenim ljubaznim pozdravom.
Uobičajeni pozdravi počinju sa poštovani, cijenjeni, uvaženi pa prezime onoga kome se obraćate, npr. poštovani gospodine Markoviću, uvaženi kolega Ivanoviću i sl. 
Poslovni e-mail nikada ne bi trebao da počne sa frazama kao što su „Dobar dan“, ili „Pozdravljam“ niti bi trebao da počne samom rečenicom osnovnog teksta, bez oslovljavanja.

Uvod mora biti sastavljen tako da osnovni sadržaj e-maila dovede u relaciju s osnovnom namjerom poruke. Možete se takođe pozvati i na neki prethodni razgovor ili dopis koji je u vezi sa e-mailom koji sada pišete.

Najvažniji dio teksta je sama poruka, suština informacije koju želite prenijeti. Ovaj dio mora uvijek biti izražen jasnom i nedvosmislenom formulacijom.

Zaključak dolazi nakon centralnog dijela e-maila i njegov je cilj da naglasi suštinu samog sadržaja i zaokruži cjelinu.

Na kraju e-maila dolazi ljubazan pozdrav: s poštovanjem, srdačan pozdrav i sl. Potpišite se imenom, prezimenom i kontaktnim podacima. 

Ukoliko šaljete i neke priloge uz poruku, odnosno fajlove u attachmentu, i to navedite u poruci. Prilog koji šaljete imenujte opisno kako bi primalac kasnije najlakše našao dokument ukoliko mu ponovo bude potreban.

SAVJETI za pisanje poslovnog e-maila:
  • počnite ličnim obraćanjem
  • u prvoj rečenici, privucite pažnju čitaoca svojom ključnom porukom
  • rečenice treba da sadrže do 20 riječi
  • ograničite pasuse na pet do šest redova
  • koristite aktiv umjesto pasiva glagola
  • uspostavite pozitivan ton: recite npr. „vaša investicija“ umjesto „naknade“ ili „troškovi“
  • oblikujte tekst vašeg e-maila tako da ostavite vizuelni utisak na čitaoca
  • pri kraju e-maila, rezimirajte svoje glavne stavove ili predložite naredne korake za primaoca poruke
  • ako šaljete neke priloge i dodatke uz e-mail, nemojte ih pominjati u uvodnoj rečenici, nego kasnije u tekstu
  • izbjegavajte suviše formalan stil





04. 10. 2013.

PISANJE ZA WEB - 10 savjeta kako napisati dobar tekst

Pisanje za web podrazumijeva predznanje o nekoliko bitnih osobina online čitalaca. Istraživanja su pokazala da je online čitanje sporije od čitanja štampanih materijala, da je čitalac manje koncentrisan na sadržaj (neudoban položaj tijela ispred monitora) i da ima manje vremena za online čitanje. Važno je i otkriće da čitalac online sadržaje ne čita, u pravom smislu te riječi, nego ih skenira (sagledava cjelinu i pažnju fokusira na trenutni predmet interesovanja i ključne riječi). Neki istraživači tvrde da čitalac pročita (skenira) tek svaku treću riječ i to pod uslovom da ga sadržaj teksta zanima!
Stoga mi se učinio interesantnim članak Jennifer Kyrnin koji donosi deset praktičnih savjeta o pisanju za web. Link za originalni tekst je http://webdesign.about.com/od/writing/a/aa031405.htm

SADRŽAJ



Napišite relevantan sadržaj
Vama možda može biti interesantno da pišete o bratovom psu, ali ako se takav sadržaj ne odnosi na vaše stranice ili na temu stranice, ostavite se toga! Web čitaoci žele informacije, a najmanje ih zanima šta vi govovite o psu, jer njih stvarno nije briga, čak i ako je to dobra metafora za ono što pokušavate reći.

Zaključak stavite na početak
Razmislite o obrnutoj piramidi kada pišete. Osnovnu ideju ili zaključak napišite u prvom paragrafu, a zatim se posvetite razradi u nastavku teksta.

Pišite samo jednu ideju po paragrafu
Web stranice moraju biti jasne i sažete. Ljudi ne čitaju web stranice, oni ih skeniraju. Zato pišite kratke, sadržajne odlomke jer je to bolje nego duge i opširne.

Koristite aktiv glagola
Recite svojim čitaocima šta radite. Izbjegavajte pasiv glagola. Neka tok vašeg izlaganja bude živ.

FORMAT

Koristite buletirane liste umjesto odlomaka
Liste su lakše za skeniranje od odlomaka, pogotovo ako su kratke.

Ograničite stavke listi na sedam riječi
Istraživanja su pokazala da ljudi mogu upamtiti 7-10 stvari u isto vrijeme. Kratke liste pomažu čitaocima da ih se sjete.

Pišite kratke rečenice
Rečenice trebaju biti što sažetije. Koristite samo riječi koje su vam potrebne da biste dali osnovne informacije.

Pišite podnaslove
Podnaslove u tekstu je lakše skenirati. Vaši čitaoci će preći na dio teksta koji je najkorisniji za njih, a unutrašnji signali olakšaće im da to učine.

Provjerite svoje linkove
Linkovi su još jedan način da web čitaoci skeniraju stranice. Oni se ističu iz normalnog teksta, te osiguravaju više informacija o tome šta je tema stranice.

UVIJEK, UVIJEK, UVIJEK



Korigujte svoj tekst
Gramatičke i pravopisne greške će ljude poslati daleko od vaše web stranice. Provjerite jeste li korigovali kompletan tekst prije nego što ga objavite na webu.

05. 09. 2013.

Ostavite sjajan prvi utisak

Potreban je samo kratak pogled, možda svega tri sekunde, da vas neko procijeni prilikom prvog susreta. U tom kratkom periodu, druga osoba formira mišljenje o vama na osnovu vašeg izgleda, govora tijela, ponašanja, manira i kako ste odjeveni.

Sa svakim novim susretom, druga osoba samo potvrđuje opšti utisak koji je o vama formirala. Taj prvi utisak gotovo je nemoguće ukinuti ili poništiti, stoga je ostavljanje prvog utiska veoma važno, jer će on postaviti osnovni ton za sve odnose koji slijede.

Dakle, bilo da je u pitanju karijera ili vaš društveni život, važno je znati kako ostaviti dobar prvi utisak. Ovaj članak daje neke korisne savjete koji će vam u tome pomoći.

Opširnije u članku Making a Great First Impression na


Dođite na vrijeme
Neko s kim se susrećete po prvi put neće biti zainteresovan za vaš ​​„dobar izgovor“ za kašnjenje. Planirajte na sastanak doći nekoliko minuta ranije. Predvidite moguća kašnjenja u saobraćaju. Doći ranije na sastanak je puno bolje nego kasniti, i to je prvi korak da ostavite sjajan prvi utisak.


Budite svoji, prirodni i opušteni
Ako se osjećate nelagodno ili ste na rubu živaca, to može učiniti da se druga osoba osjeća neprijatno, a to je siguran način da ostavite pogrešan utisak. Ako ste mirni i sigurni, druga osoba će se osjećati prijatnije, a vi ćete imati solidne temelje za dobar prvi utisak.

Izgledajte prikladno
Naravno, u pitanju je fizički izgled. Osoba koju susrećete po prvi put vas ne poznaje, a vaš izgled joj obično signalizira da li treba ili ne da uspostavi odnos s vama. No, to svakako ne znači da morate izgledati kao foto- model kako biste ostvarili snažan i pozitivan prvi utisak. Ključ za dobar utisak je da se predstavite na odgovarajući način.

Kažu da slika vrijedi hiljadu riječi, pa tako „slika“ o vama, vaš izgled, drugima  govori puno o vama. Upitajte se: da li vaš izgled govori prave stvari koje želite postići i ostaviti dobar prvi utisak?

Počnite s načinom  oblačenje. Šta je to prikladno obući za sastanak ili određeni događaj? U poslovnom okruženju, šta je primjereno kao poslovna odjeća? Odijelo, blejzer, ili nešto neobavezno? I zapitajte se šta će druga osoba vjerovatno obući za taj sastanak.  

Riječ- dvije o individualnosti
Dobra vijest je što se obično može ostaviti dobar utisak, bez gubitka vlastite individualnosti. Da, dobar prvi utisak treba da se „uklopi“ u određenoj mjeri kako bi bio prikladan datoj situaciji. Ako ste u poslovnom okruženju, nosite odgovarajuće poslovno odijelo. Ako ste na svečanoj večeri kao društvenom događaju, nosite odgovarajuću večernju toaletu . Naravno, izrazite svoju individualnost na odgovarajući način u tom kontekstu.


Pobjednički smješak
Kao što izreka kaže: „Smješi se i svijet će se smijati s tobom“. Dakle, ne postoji ništa što vam može pomoći prilikom stvaranja dobrog  prvog utiska kao što je to osmjeh. Topli osmijeh i samopouzdanje olakšavaju vam uspostavljanje odnosa s drugima. Dakle, smješete se pobjednički i ostavićete sjajan prvi utisak. Ipak, ne pretjerujte s tim – drugim ljudima to može izgledati previše neiskreno i ulizivački, ili možete ostaviti utisak neozbiljne osobe.


Budite otvoreni i samopouzdani
Kada je riječ o stvaranju prvog utiska, govor tijela, kao i izgled, govori glasnije od riječi. Koristite svoj ​​govor tijela kako bi izgledali samopouzdano i samouvjereno. Stanite uspravno, ne zaboravite osmijeh, gledajte sagovornika u oči, pozdravite se čvrstim stiskom ruke. Sve to će vam pomoći da izgledate samopouzdano i podstaći će i vas i drugu osobu da se osjećate bolje i da komunicirate s lakoćom.

Ćaskanje
Razgovor se temelji na verbalnom davanju i uzimanju. Od pomoći vam može biti prethodna priprema pitanja koja ćete postaviti osobi koju susrećete po prvi put.  Ili, odvojite nekoliko minuta kako biste naučili nešto o osobi s kojom se namjeravati sastati. Raspitajte se o njenim hobijima. Saznajte da li imate nešto zajedničko s njom. Sve to vam može poslužiti za početak razgovora.

Budite pozitivni
Vaš stav se iskazuje kroz sve što činite. Zauzmite pozitivan stav, čak i kada vas kritikuju ili ste nervozni. Nastojte nešto naučiti iz tog prvog sastanka i dati svoj doprinos na odgovarajući način, zadržavajući optimizam i osmjeh.

Budite ljubazni i pažljivi
Dobri maniri i pristojno ponašanje se podrazumijevaju, a ljubazno i pristojno ponašanje svakako će doprinijeti vašem dobrom prvom utisku. U stvari, vi imate samo jednu šansu da ostavite prvi utisak. Zato, dajte sve od sebe!

Ne zaboravite i moderne manire koji kažu da „isključite svoj ​​mobilni telefon“. Kakav ćete ostaviti prvi utisak, ako osobi s kojom ste na sastanku korištenjem mobilnog telefona poručujete da vam je u tom trenutku neko puno važniji od nje? Vaša nova poznanstva zaslužuje 100% vaše pažnje. To je najmanje što možete učiniti da ostavite dobar prvi utisak.

06. 07. 2013.

Organizacija događaja

Odnosi s javnošću su komunikativni proces i u praksi upravljačka funkcija organizacije koja uspostavlja i održava uzajamno korisne odnose organizacije sa okruženjem i različitim javnostima. U cilju ostvarivanja povjerenja i razumijevanja između organizacije i njene okoline, „područje rada OSJ  obuhvata sljedeće oblasti: odnose s medijima, korporativne odnose s javnošću, krizni menadžment, odnose sa zaposlenima, odnose sa finansijerima, javne poslove i odnose s lokalnom zajednicom i marketing odnose s javnošću.“ (Brkić, 2003: 368) Navedenoj listi najzastupljenijih vrsta odnosa s javnošću Skoko dodaje i kreiranje događaja i upravljanje njima, odnosno event menagement. (Skoko, 2006: 5)

Mada event menagement prevodimo kao „organizacija događaja“, taj engleski izraz se udomaćio kod nas kao sinonim za neformalne svečanosti koje organizuju organizacije i to u isključivu svrhu promocije i medijske pažnje. Takvi iventi su glamurozni i redovno ugošćuju ljude iz šou biznisa i sa estrade. Naravno, mada i takve vrste događaja spadaju u event menagement, to je ipak samo jedna od mnogobrojnih vrsta događaja čijom organizacijom se bave odnosi s javnošću.

Dakle, osmišljavanje, planiranje, provođenje i upravljanje  događajima koji doprinose uspostavljanju i održavanju uzajamno korisnih odnosa između organizacije i njene ciljne javnosti mogu biti  podvedeni pod zajednički nazivnik event menagement-a, odnosno organizacije događaja. Mlivić-Budeš ivente sistematizuje u 4 grupe:

  • Proslave (sajmovi, smotre, karnevali, godišnjice i sl)
  • Edukacije (konferencije, seminari, sastanci i sl)
  • Promocije (lansiranje proizvoda, modne revije i sl)
  • Komemoracije
(Mlivić-Budeš, 2008: par 3)

Event menagement se smatra jednim od strateških PR, marketinških i kominikacionih alata koji, pravilno korišteni, veoma uspješno mogu do dopru do ciljne javnosti. Prije nego što počnemo sa planiranjem i organizovanjem događaja treba da odredimo cilj koji se događajem želi postići. Kada utvrdimo nivo očekivanih rezultata i budžet kojim raspolažemo možemo pristupiti organizaciji. Skoko predlaže da se prvo zapitamo „koji su povod i svrha događaja te što njime želimo postići, odnosno kakav dojam želimo ostaviti? (...) Kada ste se odlučili koja je „poruka“ događaja trebate izabrati najprikladnije mjesto za njegovo održavanje. (...) Istodobno trebate utvrditi rokove za različite organizacijske faze ili elemente događaja.“ (Skoko, 2006: 269, 270)

Veoma korisne savjete za organizatore događaja ima Margaret Saliven. Ona, prije svega, ističe važnost temeljnog planiranja događaja. „Opće prihvaćena teorija u SAD nalaže da je za svaki sat trajanja događaja potrebno 5 do 10 sati planiranja.“ (Sulliven, 2000: 66) Salivenova ističe da je prilikom organizacije događaja potrebno odrediti osobu koja će nadgledati organizaciju događaja, te potom donijeti važne odluke o glavnoj temi:

  • Koja je njena svrha?
  • Koje ciljeve želite ostvariti?
  • Kakav biste dojam željeli stvoriti?
(Sulliven, 2000: 65)

Od ostalih bitnih elemenata organizacije događaja Salivenova preporučuje utvrđivanje preciznih rokova, održavanje redovnih sastanaka sa svim osobama koje su direktno uključene u organizaciju i pisanje sinopsisa koji uključuje „satnicu događaja, popis sudionika, glavne teme rasprave ili govora, biografije ključnih sudionika događaja te sažetak političkih i drugih ključnih tema, kao i novinske članke o navedenim temama.“ (Sulliven, 2000: 65) Po završetku događaja Salivenova preporučuje pisanje pisama zahvalnosti učesnicima i osobama koje su učestvovale u organizovanju događaja, te analizu rezultata događaja na zajedničkom sastanku organizacionog tima.

Uz ove praktične i korisne savjete prilikom organizacije događaja nezaobilazna je formula koju su osmislili Katlip, Senter i Brum. Naime, praktični odnosi s javnošću suočavaju se sa konkretnim problemima, a rješenje svakog od njih treba proći kroz četiri faze:

  • Definisanje problema (ili mogućnosti),
  • Planiranje i stvaranje programa,
  • Preduzimanje akcije i komuniciranje i
  • Procjena programa.
(Cutlip, Center, Broom, 2003: 340)

Pošto je i organizacija događaja određeni problem koji zahtijeva rješenje, ovaj četverofazni proces je itekako koristan prilikom planiranja i upravljanja iventima. Ukratko, u prvoj fazi prikupljamo ulazne informacije koje su nam potrebne za definisanje cilja kojeg želimo postići događajem, potom definišemo sve konkretne elemente koji će nam pomoći u realizaciji tog cilja. Slijedi osmišljavanje i formulacija plana za postizanje zacrtanog cilja. U drugoj fazi izrađujemo strategiju- opšti plan događaja. Treća faza je faza provođenja programa, dok se u poslednjoj, četvrtoj fazi radi evaluacija priprema, provođenja i rezultata programa.

Kada slijedimo navedena uputstva i kada krajnje ozbiljno i planski pristupimo organizaciji bilo kog događaja- očekivani rezultati neće izostati.


SPISAK KORIŠTENIH RADOVA/ BIBLIOGRAFIJA

 Brkić, Nenad. (2003). Upravljanje marketing komuniciranjem. Sarajevo: Ekonomski fakultet.
Cutlip, S, Center, A, Broom, G. (2003). Odnosi s javnošću. Zagreb: Mate.
Event menagement. (2010). Preuzeto 10. 5. 2012. sa sajta http://www.en.wikipedia.org/wiki/Event_menagement
Event Management. (2010). Preuzeto 12. 5. 2012. sa sajta
 http://www.marketing-odjel.com/event_management
Mlivić-Budeš, Elvira. (2008). Kreativnost ili Copy-Paste uradak? Preuzeto 10. 5. 2012. sa sajta http://filaks.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=27&Itemid=38
Skoko, Božo. (2006). Priručnik za razumijevanje odnosa s javnošću. Zagreb: Millenium.
Sulliven, Marguerite. (2000). Djelotvoran ured za tisak. Državno tajništvo SAD: Ured za međunarodne programe informiranja.