"Odnosi s javnošću"
S. M. Cutlip, A. H. Center, G. M. Broom
Knjiga „Odnosi s javnošću“ Katlipa, Sentera i Bruma s pravom je nazvana Biblijom odnosa s javnošću. Riječ je o nezaobilaznom udžbeniku namijenjom svima koji se školuju za zvanje PR i komunikologa za odnose s javnošću, ali je ovo i veoma praktičan priručnik za one koji već rade u odnosima s javnošću, kao i za one koji su prepoznali potrebu savremenog poslovanja u globalnim okvirima za uspješnim komuniciranjem sa vlastitim ciljnim javnostima u gostoljubivom okruženju.
S. M. Cutlip, A. H. Center, G. M. Broom
Knjiga „Odnosi s javnošću“ Katlipa, Sentera i Bruma s pravom je nazvana Biblijom odnosa s javnošću. Riječ je o nezaobilaznom udžbeniku namijenjom svima koji se školuju za zvanje PR i komunikologa za odnose s javnošću, ali je ovo i veoma praktičan priručnik za one koji već rade u odnosima s javnošću, kao i za one koji su prepoznali potrebu savremenog poslovanja u globalnim okvirima za uspješnim komuniciranjem sa vlastitim ciljnim javnostima u gostoljubivom okruženju.
Knjiga je pisana u formi udžbenika sa jasno razgraničenim
oblastima proučavanja. Te oblasti se dijele na četiri cjeline: prva se bavi osnovnim
pojmovima i istorijatom odnosa s javnošću,
druga postavlja teorijske temelje odnosa s javnošću. U trećem dijelu
knjige razmatraju se procesi upravljanja, a u četvrtom se autori bave
praktičnom primjenom stečenog znanja i iskustvima u praksi odnosa s javnošću.
Svaka od navedenih tematskih cjelina podijeljena je u
poglavlja koja razrađuju osnovne ideje. Jasnim, sažetim, razumljivim rječnikom
autori upoznaju čitaoce sa odnosima s javnošću, počevši od pojma, preko
definicija, istorijskog razvoja do imenovanja istaknutih profesionalaca i
pionira u odnosima s javnošću.
Čitajući prvi dio knjige postaje nam kristalno
jasna slika profesije OSJ, kako je nastala i šta ona jeste, kao i uloga
stručnjaka u odnosima s javnošću. Kroz navedene, kraće biografije pionira OSJ
učimo o američkim počecima profesije, koji su prešli trnovit put od novinarske
agenture, publiciteta i oglašavanja do savremene kompleksne djelatnosti, a sve
u okruženju prelomnih istorijskih događaja, od Američke revolucije do Drugog
svjetskog rata, i nakon njega.
Razmatrajući teorijske temelje odnosa s javnošću, Katlip i
Senter prioritet daju etici i profesionalizmu stručnjaka u OSJ. Na ovaj način
oni profiliraju stručnjake koji će, gajeći pozitivne karakteristike ličnosti i
moralno ponašanje, doprinijeti zvaničnom priznanju odnosa s javnošću kao
profesije, jednako vrijedne kao i sve ostale. Naime, bez obzira na značajan
napredak u prošlom vijeku, odnosi s javnošću još uvijek nisu priznati kao prava
profesija, smatraju autori knjige.
U tematskoj cjelini posvećenoj teoriji OSJ izdvaja se
fenomen prilagođavanja i adaptacije. U prilog boljem razumijevanju,
organizovanju i integrisanju brojnih aktivnosti i ciljeva OSJ ide i jasno
definisanje interakcije između organizacije i okruženje. Autori knjige su prvi
uveli pojam ekologije u OSJ i tako slikovitije nego na bilo koji drugi način
definisali ovo područje. Samo ovaj termin je razjasnio brojne nedoumice i
definisao područje odnosa s javnošću u međuzavisnosti organizacije i okoline.
Uspješni odnosi s javnošću jesu oni koji pomažu organizaciji da se prilagodi i
adaptira promjenama u svojoj okolini.
Komunikacija je područje rada stručnjaka u odnosima s
javnošću, stoga ne čudi što su Katlip, Senter i Brum sa posebnom pažnjom
obradili komunikaciju i javno mnijenje, kao i medije i odnose s medijima. U
knjizi je dat sadržajan i značajan doprinos proučavanju masovne komunikacije.
Iako je sam pojam masovne komunikacije nedovoljno definisan, proces ili pojava
masovne komunikacije je itekako bitna za uspješne odnose s javnošću. Kako smo
vidjeli, masovna komunikacija nije jednostavan niti jednodimenzionalan proces
već je višedimenzionalan s obzirom na različita stajališta s kojih ga možemo posmatrati.
Treći dio knjige bavi se procesima upravljanja u četiri
koraka koja podrazumijevaju definisanje problema u odnosima s javnošću,
planiranje i programiranje, preduzimanje akcije i komuniciranje i ocjenu
programa. Činjenica je da su odnosi s javnošću umjetnost i nauka. Autori u ovom
dijelu knjige razrađuju ovaj drugi, naučni pristup odnosa s javnošću,
smatrajući da je vrijeme impulsivnih akcija i brzih rješenja u OSJ prošlost i
odlika nestručnosti i površnosti onih koji ih praktikuju. Dakle, kombinacija
racionalnog rješavanja problema i proaktivnog strateškog planiranja odlika je
uspješnih odnosa s javnošću. Termini strateško razmišljanje i strateško
upravljanje označavaju pravce kojima se kreću OSJ ka strateškim odlukama,
ključnim za donošenje provedivih programa sa mjerljivim rezultatima. Kroz
korisne savjete, sa primjerima dobre prakse, autori pomažu zaposlenima u OSJ
pri pisanju i realizovanju programa OSJ konkretne organizacije.
Katlip, Senter i Brum su nam knjigom „Odnosi s javnošću“
podarili izvrstan navigacioni instrument za snalaženje u savremenom svijetu u
kojem vrijeme profesionalizacije odnosa s javnošću tek dolazi. Ovaj izvrstan
udžbenik pomaže, prije svega, u shvatanju
i definisanju odnosa s javnošću, potom u kreiranju strategije i rada sa
javnostima konkretnih organizacija prilikom čega nam daje smjernice za
praktičnu primijenu stečenih znanja. „Odnosi s javnošću“ nisu knjiga koja se
„čita u jednom dahu“, to je enciklopedija mudrosti i znanja sticanih kroz
istoriju i obogaćena iskustvom trojice autora, stručnjaka PR-a. S pravom
nazvana Biblja odnosa s javnošću,
knjiga Katlipa, Sentera i Bruma je nezaobilazna lektira i knjiga bez koje ne
može ni jedna privatna biblioteka praktičara i stručnjaka za odnose s javnošću.
Nema komentara:
Objavi komentar